18.11.2020.
Novosti

Glumište senki – beleška o Dr. Ana Smiljanic

 

 

Glumište senki

 

 

“Ljudi budućnosti će biti oni koji su kombinacija filozofa, naučnika i pesnika.” – rekao je genijalni Tesla. Da, najverovatnije je da se na vrhu svih profesija nalaze mudraci. Medjutim tek poneko postane i pesnik. Takva je dr Ana Smiljanić, lekar, specijalista pedijatrije, zaposlena na Institutu za neonatologiju u Beogradu. Član Srpskog lekarskog društva ali i Udruženja književnika Srbije. Objavila je tri zbirke poezije: “Performans” “Fiestu” i “Videla sam te izbliza”. Dr Ana Smiljanić je dobitnica brojnih nagrada u zemlji i inostranstvu. Njena nova knjiga “Glumište senki” još jednom potvrđuje da je Ana zanesenjak, esteta, maštar, idealista, pesnik rafinirane reči i nastupa. Kosmos joj je podario i nesvakidašnju zanosnu lepotu koja emanira eruptivnu energiju što je u svom izvoristu ustvari potraga za razumevanjem i smislom, potraga za suštinom ljubavi.

 

“Odgovarao je:

Ko je ovde orgazmične vode slao u more,

a ko je ovde umro upisan u vene

belih dlanova...

Najbolje je da ostaneš u letnjikovcu zauvek.

Ja bih odlazio i vraćao se

po obeleženim kolosecima hladnog znoja...”

/ iz pesme LETNJIKOVAC/

 

Njena erotska poezija je bez primese vulgarnosti i bizarnosti. Ljubav posmatra kroz “sveto trojstvo” duhovne, intelektualne i fizičke supstance. Jer ono što se dogodilo i ono što se doživelo, nikada nije isto i može se uvek raslojavati, uvek na te tri dimenzije. Kontradikcija je Anin manir.

 

“Od tuge bežim.

Sreća me čeka iza ugla,

od nje se ježim…”

/ deo pesme O JEDNOJ LJUBAVI/

 

“Velika je sreća ne znati u kom svetu živiš. Najbolje je živeti u sopstvenim mislima. Tada se može živeti bez ljudi, ali bez snova - nikako!” - jednom je tumačila svoje postojanje. Rekla bih da je ipak najzapitnija njena kratka priča:

 

“Ana Mari, gde si nestala one kišne noći iz ovog sveta, kada sam u postelji našoj grlio samo tvoju večnost, dve krsne slave i mimoilaženje bespomoćnih minuta. I sada je noć. Decembarska. Prestonica se u magli davi. I tramvaji šiju ulice poput iskusnog krojača. Ne daju tišini da se u meni smiri i da u sebi okončam svoj jad. Mejl koji sam ti poslao je bio sasvim korektan. Zvučao sam famozno, fino, uljudno. Želeo sam te privoleti na prvi susret kako to uvek radim maestralno, sa iskustvom i bez greške. Sigurna lovina ima žeđ i čar da možeš već unapred osetiti to lagano strujanje krvi...neprikosnoven dar. Zar ne Mari? Nisi to znala? Kliknuo sam na tastaturi SENT i zavalio se u naslon mog rekamijea za opuštanje, siguran u to da ću uspeti. Već sam te video nagu, olujnog pogleda. Ruka mi je stajala na butini, previše blizu, rekao bih, ali se ipak dohvatih cigare kao da sam želeo da te gledam kako čekaš, kako se uvijaš tako slabašna i kako ti žmarci odižu krzno./ BOGORODICA , kratka priča, deo.

 

Misao koja ne vuče ka snu je –hladna. Ili: “Ako ste rano stigli do suštine, verovatno je da ste je negde, usput izgubili.” Biti ženski Bukovski, Anin je put.

 

       Dr Vesna Jugović de Vinča Autorka kultne knjige “Mandela s Code” /Biografije inspirisane poslednjim intervjuom velikog državnika/

 

 

 

                               *     *    *

 

     Kako događaje iz zaborava, a potom ih rasvetliti sećanjem, i opet te iste uspomene obojiti rečima i složiti ih rečeničkim rukopisom na hartiji, jeste ključni njihov segment ove životne pustolovine s kojom nas suočava Ana Smiljanić.

Glumište nemih senki u neku ruku može se čitati kao fascinacija overenog sna u životnom trajanju.

    Ovu knjigu napisala je osoba osmehnuto spotaknuta o sopstvene uspomene, čija verna senka koja ume široko da prašta, živi i u našim dušama.

     Ana Smiljanić je svoju iskustvenu sen zadržala na hartiji, ona je otrgnuta od zemljine teže, pritajena u tihosti napisanog štiva, čije slovo u vazduhu okleva da galopira za prazninu čiju tajnu jedino molitva može zagrliti stihom ili proznim fragmentom.

     Biografska elemntarnost ove knjige nas uverava koliko je san moćni čuvar trenutka u potopu bespomoćnih minuta, trenutka kada i Ana Mari zalazi u naše sumrčane ulice da nas svetlosno nađe pred ogledalom koje razotkriva misleno lice obojeno za Hiljadu i jednu noć pred karminskim rumenilom neba.

    I to Odiseja ka Oblaku, kako kaže stihom Ana Smiljanić, traje u saplitanju naših kalendara molitvene zbilje nad pustolovinom cvetalih begonija laticama raskopčanim pred jutrom ne baš nežne zbilje.

Milutin Ž. Pavlov

*  *  *

 

 

MEĐUNARODNA PRIZNANJA I NAGRADE U ZEMLJI:

Proglašena je za "Pesnikinju godine", 2017. godine, ispred Arte asocijacije – međunarodnog udruženja umetnika. U makedonskom časopisu Stožer, Udruženja makedonskih književnika, pesme su joj prepevane na makedonski jezik. Za svoje književno stvaralaštvo, nagrađena je u zemlji i inostranstvu, od čega izdvaja:

- Međunarodna nagrada "La voce dei Poete" - Verbumlandiart Regione Lazio, 2019.godine u Vatikanu-Rim, Italija., za pesmu ZVONA STIH.

- Međunarodna nagrada za zbirku poezije u 2019.godine u Makedoniji, pod nazivom "Videla sam te izbliza", koju dodeljuje FONDACIJA TAKEC - BITOLA.

- Međunarodna nagrada za "Pesnikinju godine" u 2019.godini u Makedoniji, sa nagradom pod nazivom "BEZVREMENA ŽENA", koju dodeljuje FONDACIJA TAKEC - BITOLA.

- Dobitnica Međunarodne nagrade " Branislava Wajs Papuša", koju dodeljuje Udruženje romskih književnika, povodom Svetskog dana Roma, 8.april.

- Književna nagrada "Dušan Matić", za očuvanje i negovanje književnog stvaralaštva, koju dodeljuje Književni klub "Dušan Matić"-Ćuprija

Osim poezijom, bavi se i pisanjem proze, te je u tekućoj 2020. godini dobitnica „PREMI SPECIALE“ (posebne nagrade) za priču „ZAKLINJANJE“ ispred VerbumlandiArt asocijacije, sa sedištem u Italiji.