Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika Nekazano, u saradnji sa Srednjom ekonomskom-ugostiteljskom školom Bar, održalo je promociju Časopisa za Haiku – Nekazano, br. 12.
Moderator večeri bila je pjesnikinja Gordana Srećković, koja je srdačno pozdravila prisutne i zahvalila im na dolasku.
Predsjednik udruženja Labud N. Lončar, u ulozi urednika i izdavača ovog časopisa, obratio se prisutnima i izrazio posebnu zahvalnost Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi Bar na podršci u realizaciji večeri, posebno profesoru Nedeljku Đuroviću, kao i pjesnikinji Dragani Keković, koja je doputovala iz Danilovgrada, te Goranu Radičeviću iz Risna, koji je ujedno i odgovorni urednik haiku izdanja, poznati haiđin u regionu i potpredsjednik udruženja Nekazano. Među prisutnima je bila i pjesnikinja Emina Pepeljak Agović, koja je promociji prisustvovala zajedno sa suprugom i šestomjesečnim sinom, najmlađim članom publike. Ovaj dirljiv trenutak dodatno je oplemenio atmosferu večeri, simbolizujući kako poezija povezuje generacije i ostavlja trag za budućnost.
Lončar se osvrnuo na početke objavljivanja časopisa, istakavši:
„Pred nama je još jedan broj Časopisa za Haiku – Nekazano, koji je sjajno uredio i pripremio naš haiđin Goran Radičević. Problemi u publikovanju haiku časopisa leže prije svega u finansijama, dok stručnosti, volje i saradnje ne nedostaje. Posebno smo ponosni na činjenicu da je naš Časopis za Haiku prvi časopis ove vrste u istoriji Crne Gore. Takođe, podsjetiću da je Nekazano 2019. godine objavilo Antologiju haiku poezije u Crnoj Gori pod nazivom Gorski biseri (The Mountain Pearls – An Anthology of Haiku Poetry in Montenegro), koju je pripremila sjajna Branka Vojinović Jegdić. Antologija je objavljena dvojezično – na našem i engleskom jeziku.
Haiku poezija sve je popularnija u svijetu, a to nas dodatno obavezuje da pronađemo načine da prevaziđemo finansijske poteškoće i omogućimo redovno objavljivanje časopisa, čime ćemo haiku poeziju učiniti dostupnijom njenim ljubiteljima.“
Takođe, Lončar je podsjetio da je prilikom objavljivanja prvog broja Haiku časopisa ostvario kontakt sa Ambasadom Japana, čije je odjeljenje za kulturu izrazilo spremnost da prisustvuje promociji jednog od narednih brojeva.
„Za sljedeće izdanje ponovo ćemo ih pozvati i očekujemo njihov dolazak,“ naglasio je Lončar.
Posebno je istakao i značaj prethodnih aktivnosti udruženja, kao što je susret kanadskog haiđina Majkla Dadlija sa učenicima SEUŠ-a, kada je haiku poezija približena mladima kroz interaktivne radionice. Dadli je tada podržao i štampanje Časopisa za književnost i umjetnost Nekazano, br. 8, koji je bio posvećen radovima učenika i nastavnika ove škole.
Međutim, Lončar je izrazio žaljenje što ove večeri nisu prisustvovali učenici sa svojim nastavnicima i profesorima:
„Haiku poezija je u ekspanziji u svijetu i regionu, a mnoge zemlje već su je uvrstile u redovan školski program. Nadam se da će se i kod nas pronaći način da se haiku približi učenicima.“
Goran Radičević: O značaju haiku poezije
Pjesnik i haiđin Goran Radičević, potpredsjednik udruženja Nekazano i glavni urednik ovog izdanja, pozdravio je prisutne i istakao da je ovo najbolji broj haiku časopisa do sada, kako po kvalitetu, tako i po tehničkoj izradi.
Radičević je, međutim, izrazio razočaranje zbog nedostatka zainteresovanosti nastavnika i učenika za haiku poeziju:
„Prema mojim podacima, nijedan nastavnik u Crnoj Gori ne obučava svoje učenike u pisanju haikua, dok je u regionu situacija sasvim drugačija.“
U nastavku večeri, Radičević je govorio o koristima haiku poezije, ističući njene prednosti:
✔ Kreativnost i izražajnost – Haiku razvija konciznost izraza, omogućavajući pjesnicima da mnogo kažu u nekoliko riječi.
✔ Povezanost s prirodom – Haiku koristi prirodne slike i sezonske motive, podstičući ekološku svijest.
✔ Meditacija i refleksija – Pisanje haikua može služiti kao vid meditacije, pomažući u smanjenju stresa.
✔ Edukacija i kultura – Učenje haikua pomaže upoznavanju japanske kulture, estetike i filozofije.
✔ Zajednica i dijalog – Haiku povezuje ljude kroz razmjenu poezije, dijalog i saradnju.
✔ Lična satisfakcija – Završeni haiku donosi osjećaj ispunjenosti, jer sa samo nekoliko riječi može stvoriti nešto lijepo i značajno.
U časopisu je zastupljeno oko osamdeset haiđina, sa svim oblicima haiku poezije. U ovom broju je iz Crne Gore zastupljen samo jedan učenik, iz Herceg Novog.
Posebnu pažnju zaslužuje prilog Mihovile Čeperić-Biljan, mentorke učenika iz Hrvatske, koja je u časopisu objavila poseban edukativni dodatak "Kako s učenicima pisati Haiku" – koristan vodič za nastavnike i mentore u radu s djecom.
Nakon izlaganja, Labud N. Lončar je ispred udruženja Nekazano uručio Goranu Radičeviću priznanje "Zlatna maslina" za njegov predan i požrtvovan rad u okviru udruženja i nemjerljiv doprinos promociji haiku poezije u Crnoj Gori i regionu. Prisutni su nagradili ovaj trenutak velikim aplauzom, izražavajući zahvalnost za njegov trud i posvećenost.
Haiku interpretacija i završna riječ
Kako bi se što bolje dočarala ljepota haiku poezije, prisutni pjesnici govorili su stihove iz časopisa, ne samo svoje, već i stihove svojih kolega haiđina.
Tako je Gordana Srećković čitala stihove Slavice Šešum i Katarine Boljević, Maja Nikolić – stihove Marine Adamović i Hrista Petreskog, Nataša Lečić – radove Vukosava Delibašića, dok je Sanela Ramadanović Softić interpretirala stihove Dinka Osmančevića i Nikolaja Fenerskog. Labud N. Lončar govorio je haiku stihove Džemila Bitićija, autora čiju je zbirku haiku impresija Nekazano objavilo 2024. godine, a koji je inspiraciju crpio iz Stare masline i barske obale.
Goran Radičević je, kao posebno iznenađenje večeri, govorio stihove Taro Hokkyo-a, poznatog japanskog haiđina.
Na kraju večeri, prisutni su imali priliku da postave pitanja i diskutuju o haiku poeziji, dok je profesor Đurović izrazio nadu da će Nekazano u budućnosti organizovati međunarodni skup haiđina u saradnji sa SEUŠ-om i gradom Barom.
Labud N. Lončar se na kraju zahvalio svim gostima i pjesnicima na učešću i svakom prisutnom uručio primjerak časopisa.
Ovim događajem Nekazano je još jednom potvrdilo svoju posvećenost haiku poeziji i njenoj promociji, uz težnju da ovaj jedinstveni pjesnički oblik postane još prisutniji u književnom i obrazovnom sistemu Crne Gore.