Željko Bilankov
Rođen 07.03.1955.g. u Splitu, gdje i danas živi - po struci ekonomist - umirovljenik Splitske banke d.d. Split - udovac. Od malih nogu bavi se enigmatikom, odnosno, sastavljanjem križaljka i drugih enigmatskih vrsta, koje objavljuje posljednjih desetak godina jedino u riječkom časopisu „FENIKS“. Najmlađi je dobitelj titule odgonetačkog i zagonetačkog velemajstora u bivšoj državi, 1981.g. Početkom 90-tih pisao je aforizme i epigrame za Slobodnu Dalmaciju, pod pseudonimom RUSSO, točnije za njenu humorističnu rubriku „Pomet“. Od 2014.g. piše palindrome, aforizme i pjesme (klasične i Haiku), od 2017.g., a kratke priče od 2019.g. Osvojio je jedno treće, u Beogradu i jedno prvo mjesto za satiru, odnosno aforizme, u Mrkonjić Gradu 2019.god. Iste godine objavio u brojnim relevantnim grupama na Faceu, a mnoge od njih, u tridesetak zajedničkih zbirki, u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Član je Kulture snova iz Zagreba.
SRIĆA
Ništa ne postoji oko nas,
osmihom bezbrižnim
lutamo sritni,
ka da smo dica.
Svuda me vodi tvoj lipi glas,
hraniš me cvrkutom,..
moja si mala,
smišna tica.
Potrči, mi jesmo dica,
i sve je poput spontanog vica,..
Tvoj lipi stas
u naručju mojem naći će spas !
NAŠ MIR
Neka soli
u toj tvojoj divljoj kosi,
zapletenoj poljupcima mora..
i osmijeha nikad dosta
dok trčimo sprudovima bosi...
Ne mari
što pijesak tople tragove guta
a kapljice raznose vali,..
srce sve dobro pamti,
zna svaku stopu našega puta...
Ne želim
da odemo opet u smiraju dana,
naše je mjesto ispod zvijezda
na granici zemaljskog neba,
di nam je ljubav, žalom opjevana !
VOLIM JE
Jedino su meni
osjećaji znani,
kada su sunčani
dani proplakani...
Jedino su meni
osjećaji znani
i kad su oblačni
srećom raspjevani...
Pa neka i budu
ko zna kakvi dani,
suzama napajani,
bolom ovjenčani...
Al´ neka nam budu
baš ovakvi dani,
neizmjerno strasni,
ludo razdragani...
Pripadaju meni
svi ti burni dani,
i prekrasnoj ženi
šta me srcem brani...
Budi se u meni
da tminu razdani
i kada smo sneni
moje snove hrani !